Krajobraz Dinarida – onaj s piramidama, kuglama, jelenima, vidikovcima, folklornim grupama, čuvarima na konju, lovnicima, zaposlenicima, bezbrojnim krajputašima, bunarima, spomeniku u donjoj Zgošći i stupu kod Bakića, teško da se u prapovijesti nije zvao parkom.

Gradnja desetina arteških bunara u nizinskim dijelovima parka gdje tekućica nema, a flora je oskudna, bila je potrebna pticama, životinjama, izletnicima i vatrogascima. Građa vidljivih dijelova bunara, kao sve u parku, ujednačeno je megalitska, pa i po tome moguće istovremena.

Lokacije bunara park je razmjestio u skladu s potrebom, usklađenom sa zemljopisnim kartama i terenskim istraživanjima. Na tim  je lokacijama sondažnim bušenjem istražio dostupnost vodenih slojeva. Voda iz  bunara, s možda pedesetak i više metara dubine morala je biti pitka i izdašna. Obližnje lokve i jezera mogle su primati vodu učestalog prelijevanja.

Jedan od tri bunara Petrovače blizu naselja Marina, foto: Vinko Klarić

Deset bunara s lokvom kod sela Mravnica u šibenskom kraju

Za potrebe bušenja park je već imao angažirane bušače tunela  na piramidi Visoko. Potjecali su iz obližnje, susjedne „Aserije“, obrtničkog grada u prapovijesnom svijetu poznatom po bušačima.

Prikaz rada njihovih pneumatskih alata nalazimo na urezanim crtežima velebitskih mirila. Sama mirila odnose se na ženski trgovački dio „Aserije“.

Velebitska mirila

Postav mirila na fotografiji – oblim volumenima i nježnim crtežima treperenja pneumatskog alata pri bušenju, djeluju erotično.

Jedan od cipusa pred „Aserijom“ je model pneumatskog alata po kojem su bušači bili na daleko poznati.

Arteški bunari na stećku, Šipačno, Nikšić

Stećak, Pošćenje, Šavnik (fotografija iz knjige Nada Miletić: Stećci)

Na čelu stećka u njegovom donjem i gornjem redu, nacrtane su izranjajuće vodene površine bunarskih okana. Ucrtani simboli dva bušeća alata identični su onima na mirilima. Duž boka stećka prikazan je duboki podzemni vodeni sloj povezan s površinom tla u megalitski suhozidno završenim bunarskim oknima.

Prikaz bunara povezuje park, bušače „Aserije“, mirila i stećke u zajednički vremenski okvir.

Davorin Vrbančić